
Broj transakcija stambenih nekretnina ponovno se povećao prošle godine nakon tri godine pada.
| Rast cijena se nastavio, pri čemu su stanovi poskupjeli za 11 posto, a kuće za deset posto. |
|
Cijene stanova i kuća dosegle su nove rekordne vrijednosti praktički svugdje u zemlji, objavio je Geodetska uprava. Broj tržišnih prodaja stanova u višestambenim zgradama prošle je godine na nacionalnoj razini porastao za 25 do 30 posto u odnosu na 2024. godinu, a broj prodaja stambenih kuća za 20 do 25 posto, napisao je Geodetska uprava (Gurs) u izvješću o slovenskom tržištu nekretnina za 2025. godinu objavljenom danas. Pristupačnost stanova nastavila se smanjivati za većinu stanovništva U usporedbi s 2021. godinom, kada je broj transakcija dosegao vrhunac nakon epidemije, broj prodaja stanova prošle godine i dalje je bio niži za oko 20 posto, a prodaja kuća za oko 15 posto. Prema preliminarnim podacima, prošle godine zabilježeno je 29.400 ugovora o kupnji i prodaji nekretnina, ukupne vrijednosti oko 3,1 milijarde eura. Od toga je zabilježeno oko 14.100 transakcija stambenim nekretninama, vrijednih oko 2,2 milijarde eura, uključujući 8.500 transakcija za stanove vrijedne 1,3 milijarde eura i 5.600 transakcija za kuće vrijedne oko 950 milijuna eura. Ukupna vrijednost ugovora mogla bi doseći 3,3 milijarde eura Gurs procjenjuje da će konačan broj svih sklopljenih ugovora biti između 30.000 i 31.000, a njihova ukupna vrijednost između 3,2 i 3,3 milijarde eura. U 2024. godini sklopljeno je 25.300 ugovora o kupnji nekretnina, ukupne vrijednosti 2,6 milijardi eura. „Značajan porast broja kupnji stambenih nekretnina prošle godine uglavnom je posljedica smanjenja kamatnih stopa i posljedično povećanja obujma stambenih kredita. Uz visoku stopu zaposlenosti, rast realnih plaća i stalnu višak potražnje za stanovima, ovi čimbenici potaknuli su veću aktivnost kupaca i investitora“, objasnio je Gurs. Unatoč tome, s daljnjim porastom cijena, dostupnost stanovanja za većinu stanovništva nastavila se smanjivati, dodao je. Od 2020. cijene stanova naglo su porasle Od 2020. cijene stanova porasle su za gotovo 80 posto, cijene kuća za 65 posto, a zemljišta za izgradnju zgrada za gotovo 60 posto. U Ljubljani su cijene 20 godina starih stanova već dosegle 9700 eura po četvornom metru na nekim mjestima. „Danas možemo govoriti o 'ludim' cijenama stanova, koje većini stanovništva onemogućuju normalan pristup pristojnom stanovanju, što je ustavno pravo. Stoga je dugoročno ključno osigurati financijska sredstva i izgraditi javne stanove“, naglašava uprava. Krajem 2025. godine u Sloveniji je registrirano nešto više od 556.000 stambenih kuća (2.500 više nego godinu prije) i oko 354.000 stanova u višestambenim zgradama (3.500 više nego godinu prije). Ukupna vrijednost slovenskog nekretninskog fonda iznosila je oko 297 milijardi eura, od čega je 65 milijardi eura bilo stanova u višestambenim zgradama. Cijene zemljišta porasle su za samo dva posto Rast cijena stambenih nekretnina, koji traje od preokreta cijena 2015. godine, nastavio se i prošle godine. Na nacionalnoj razini cijene stanova u višestambenim zgradama porasle su za 11 posto, a kuća za deset posto. Nakon intenzivnog rasta posljednjih godina, cijena zemljišta za izgradnju stambenih zgrada prošle je godine porasla za samo dva posto. U Ljubljani cijena po četvornom metru premašila je pet tisuća eura Na Obali je medijan iznosio 4810 eura, u alpskom turističkom području 4530 eura, u sjevernoj okolici Ljubljane 4060 eura, u južnoj okolici Ljubljane 4000 eura, u Kranju i okolici 3620 eura, na Krasu 3210 eura, na području Gorenjske (bez Kranja i alpskog turističkog područja, ali uključujući Škofju Loku, Radovljicu, Tržič i Jesenice) 3050 eura, u Novom mestu i okolici 2930 eura, u Mariboru 2670 eura i u Celju 2660 eura. Najniža je bila u Posavju i Beloj Krajini, 1.410 i 1.450 eura po četvornom metru. Najveći porast cijena među najvećim gradovima zabilježen je u Mariboru Za ovu godinu Gurs procjenjuje da su, s obzirom na povećanu geopolitičku neizvjesnost i moguće daljnje pogoršanje situacije na Bliskom istoku, sada vrlo vjerojatni daljnji globalni rast cijena energenata, jačanje inflacijskih pritisaka i ponovni porast ključnih kamatnih stopa. "To bi također moglo utjecati na aktivnost na slovenskom tržištu nekretnina, odnosno daljnjem smanjenju broja transakcija i barem usporavanje rasta cijena stambenih nekretnina. Osim u slučaju teže globalne ekonomske krize, koja se, s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, ne može isključiti, kod nas se ne očekuje osjetniji pad cijena nekretnina“, naveli su. |